Općenito
Cjelovita obnova podrazumijeva provođenje više mjera istovremeno: toplinsku izolaciju vanjskih zidova i krova, zamjenu stolarije, modernizaciju sustava grijanja/hlađenja i ugradnju obnovljivih izvora energije (sunčana elektrana). Time se postiže maksimalna energetska učinkovitost i najveći postotak sufinanciranja na javnim pozivima. Uobičajeni prioriteti uključuju obnovu ovojnice zgrade (toplinska izolacija fasade i krova i zamjena stolarije učinkovitijom) te zamjenu uređaja za grijanje i hlađenje učinkovitijom.
Uštede ovise o opsegu zahvata, ali prosječno se kreću između 30% i 60% manjih troškova režija.
Da. Obnovljene kuće i stanovi postižu veću tržišnu vrijednost, često i do 20–30% više, uz bržu prodaju ili najam.
Da. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te EU fondovi redovito raspisuju javne pozive za sufinanciranje. Na našoj platformi pronaći ćete aktualne informacije, a u OSS uredima možete dobiti pomoć pri prijavi. FZOEU i EU programi obično sufinanciraju 40–80% prihvatljivih troškova, ovisno o vrsti mjere, lokaciji i razini energetske uštede. Najveći postotci dodjeljuju se za cjelovite obnove s prelaskom u viši energetski razred. Više o dostupnim javnim pozivima ovdje.
Osim državnih i EU potpora dostupnih kroz javne pozive, dostupni su i povoljniji krediti poslovnih banaka.
Projektiranje mogu provoditi isključivo ovlašteni arhitekti i inženjeri (članovi komora – HKA, HKG, HKIS). Oni izrađuju glavni ili izvedbeni projekt koji je obvezan za prijavu na javne pozive i za izvođenje radova. Provjerene izvođače pronađite na našoj platformi.
Stručni nadzor provodi ovlašteni inženjer građevinarstva, strojarstva ili arhitekture, ovisno o mjerama. Njegova je uloga kontrola kvalitete izvedbe i usklađenost radova s projektom. Ovlaštene stručne nadzornike pronađite na ovoj platformi.
Možete, no preporuka je imati podršku stručnjaka. Na platformi možete pronaći smjernice i alate za samostalno vođenje obnove kuće ili višestambene zgrade, ali i OSS urede za profesionalnu pomoć.
Da. Certifikat prije obnove obavezan je za prijavu za subvenciju, a nakon obnove izrađuje se novi certifikat kojim se dokazuju ostvarene uštede.
Izrada energetskih certifikata se ne sufinancira. Moguće je sufinancirati putem javnih poziva za energetsko siromaštvo.
Obiteljska kuća
Da, ali ovisi o vrsti radova. Manje intervencije moguće je izvoditi bez preseljenja, dok kod većih zahvata (npr. rekonstrukcija krova) može biti potrebna privremena organizacija prostora.
Priprema dokumentacije: 2–6 mjeseci
Natječaj i evaluacija: 3–9 mjeseci
Provedba radova: 2–12 mjeseci (ovisno o obujmu posla)
Da, za većinu javnih poziva i za zgrade obvezan je energetski pregled koji daje preporuke mjera obnove. Na temelju njega izrađuje se energetski certifikat i projekt energetske obnove.
Da. Samostalni, osnovni energetski pregled može se napraviti pomoću alata kao što su infracrveni termometri za otkrivanje curenja zraka i termalne kamere za provjeru izolacije. Ipak, preporučuje se profesionalni pregled i energetski certifikat kako bi se dobio točan uvid u stanje zgrade i osiguralo dobro polazište za energetsku obnovu, kao i za slučaj prijave za subvencije i kreditiranje, gdje je energetski certifikat obavezan.
U pravilu ne. Trošak izrade energetskog certifikata najčešće snosi vlasnik objekta.
Ipak, energetski certifikat je u većini javnih poziva obavezan preduvjet za prijavu projekta energetske obnove. U pojedinim programima, osobito kod cjelovite obnove višestambenih zgrada, njegov trošak može biti prihvatljiv ako je uključen u projektno-tehničku dokumentaciju i u skladu s pravilima konkretnog javnog poziva.
Uštede se procjenjuju temeljem energetskog certifikata prije i poslije obnove. Računaju se smanjenja potrošnje primarne energije i emisija CO₂, što određuje i visinu potpora.
Da, moguće je provoditi pojedinačne mjere. Međutim, najveće uštede i najviši postotak sufinanciranja postižu se cjelovitom obnovom.
Odgovornost snosi izvođač radova i stručni nadzor, ali i investitor (vlasnik kuće ili zgrada) dužan je osigurati da se radovi provode u skladu s propisima i dozvolama.
Da. Ako je objekt pod konzervatorskom zaštitom, radovi se mogu provoditi samo uz suglasnost nadležnog Konzervatorskog odjela. To često ograničava vrstu i način izvođenja mjera (npr. ne smije se mijenjati izgled fasade).
Trajanje ovisi o količini radova. Manja obnova (npr. zamjena stolarije) može trajati nekoliko tjedana, dok cjelovita obnova (fasada, krov, sustavi grijanja/hlađenja) traje nekoliko mjeseci.
Uobičajeni prioriteti uključuju obnovu ovojnice zgrade (toplinska izolacija fasade i krova i zamjena stolarije učinkovitijom) te zamjenu uređaja za grijanje i hlađenje učinkovitijim.
Višestambena zgrada
Proces najčešće pokreće predstavnik suvlasnika u suradnji s upraviteljem zgrade.
Da. Prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, za energetsku obnovu višestambene zgrade potrebna je odluka većine suvlasnika (najčešće 51% glasova, ali točan prag može varirati ovisno o mjerama i financiranju).
U slučaju potencijalnih teškoća za sastanak suvlasnika pogledati: Obveze suvlasnika, Članak 41., Zakon o upravljanju i održavanju zgrada (na snazi od 1. siječnja 2025.).
Da, ovlašteni energetski stručnjak provodi pregled i izrađuje energetski certifikat, što je obvezno za prijave na javne pozive i kod kreditiranja.
Najčešće mjere uključuju obnovu fasade, zamjenu prozora i vrata, ugradnju toplinske izolacije, modernizaciju sustava grijanja, hlađenja i ventilacije te obnovljive izvore energije.
Da, ali preporučuje se sveobuhvatna obnova radi postizanja najvećih ušteda i boljih uvjeta za dobivanje potpora.
Mjere se biraju prema preporukama iz energetskog certifikata i na temelju procjene povrata ulaganja.
Vrijeme varira ovisno o složenosti zgrade, brzini donošenja odluka suvlasnika, pripremi dokumentacije i izvođenju radova – najčešće od 1 do 3 godine.
Da, ali ovisi o vrsti radova. Manje intervencije moguće je izvoditi bez preseljenja, dok kod većih zahvata (npr. rekonstrukcija krova) može biti potrebna privremena organizacija prostora.
U slučaju samostalnog kreditiranja sa ili bez kredita banke, suvlasnici dogovaraju visinu povećanja zajedničke pričuve prema financijskim mogućnostima i potrebama održavanja zajedničkih dijelova zgrade. Odluku o visini pričuve po kvadratnom metru neto površine stana donosi natpolovična većina svih suvlasnika i takva odluka je obvezujuća za sve suvlasnike. Većina banaka ne odobrava kredite za obnovu ukoliko je visina pričuve iznad 1,5 – 2 €/m2.
U pravilu ne. Trošak izrade energetskog certifikata najčešće snosi vlasnik objekta.
Ipak, energetski certifikat je u većini javnih poziva obavezan preduvjet za prijavu projekta energetske obnove. U pojedinim programima, osobito kod cjelovite obnove višestambenih zgrada, njegov trošak može biti prihvatljiv ako je uključen u projektno-tehničku dokumentaciju i u skladu s pravilima konkretnog javnog poziva.
Ugradnja lifta može se sufinancirati kao dio energetske obnove. Primjerice neki programi priznaju dodatne mjere poboljšanja zgrade, uključujući povećanje pristupačnosti (ugradnja dizala ili rampi) kao dio sveobuhvatne obnove. Važno je da projekt zadovoljava tehničke uvjete i da se uklapa u opseg poziva (npr. integralna ili sveobuhvatna obnova).
Izolacija obuhvaća vanjske vertikalne zidove te također pod i krov. Javna sredstva za energetsku obnovu prvenstveno su namijenjena energetskoj učinkovitosti (smanjenje potrošnje energije) te povećanju mehaničke otpornosti i sigurnosti. Rješavanje vlage, plijesni i izoliranje podruma može se uklopiti ako se to radi kao dio toplinske zaštite i osiguravanja zdravih uvjeta u zgradi — to se vrednuje kad podupire energetske ciljeve projekta.
Tvrtke
Izvođači na našoj platformi imaju iskazane relevantne reference i iskustvo. Uz to, na platformi su dostupni ugovorni obrasci koji vas dodatno štite.
Možete, no svakako provjerite njihove reference, licence i upis u odgovarajuće registre.
Preporučujemo zatražiti najmanje tri ponude, bilo za obnovu kuće, bilo za obnovu višestambene zgrade. Kad je riječ o obnovi višestambene zgrade, izbor izvođača radova i nadzornog inženjera potrebno je napraviti na temelju najmanje tri ponude koje je prikupio Upravitelj zgrade.
Projektiranje mogu provoditi isključivo ovlašteni inženjeri (članovi komora – HKA, HKG, HKIS). Oni izrađuju glavni ili izvedbeni projekt koji je obvezan za prijavu na natječaje i za izvođenje radova.
Trajanje ovisi o količini radova. Manja obnova (npr. zamjena stolarije) može trajati nekoliko tjedana, dok cjelovita obnova (fasada, krov, sustavi grijanja/hlađenja) traje nekoliko mjeseci.
Za svaku obnovu obvezan je stručni nadzor ovlaštenog arhitekta ili drugog inženjera. On prati kvalitetu izvedbe i usklađenost s projektom.
Profesionalni energetski pregled i energetski certifikat obavezni su u slučaju kreditiranja ili subvencioniranja energetske obnove. Certificirani energetski stručnjak provest će cjelovitu inspekciju kuće (fasada, prozori, grijanje i hlađenje, propuštanje zraka), napraviti detaljni izvještaj o energetskom pregledu te izdati energetski certifikat s mjerama za postizanje boljeg energetskog razreda, odnosno mjerama za obnovu.
Samostalni, osnovni energetski pregled može se napraviti pomoću alata kao što su infracrveni termometri za otkrivanje curenja zraka i termalne kamere za provjeru izolacije. Ipak, preporučuje se profesionalni pregled i energetski certifikat kako bi se dobio točan uvid u stanje zgrade i osiguralo dobro polazište za energetsku obnovu, kao i za slučaj prijave za subvencije i kreditiranje, gdje je energetski certifikat obavezan.
Izvođači daju ponude na temelju projektne dokumentacije i troškovnika. Preporučuje se zatražiti više ponuda kako biste usporedili cijenu i kvalitetu.
Ugovor koji preuzimate preko naše platforme uključuje odredbe o rokovima, kvaliteti i penalima. U slučaju problema, možete aktivirati mehanizme zaštite predviđene ugovorom.
Financiranje
putem kredita
Za obiteljske kuće: Banka sklapa ugovor s vlasnikom / suvlasnicima kuće.
Za višestambene zgrade: Kredit u pravilu sklapa upravitelj zgrade u ime suvlasnika, temeljem njihovog ovlaštenja. S obzirom na novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada, očekuje se da će ugovore potpisivati sama “zgrada” kao pravna osoba sa svojim OIB-om.
Kako izgleda proces podizanja kredita u banci za vlasnike višestambenih zgrada?
1. Banka sklapa ugovor s upraviteljem zgrade kojeg su suvlasnici ovlastili (napomena: Banke će ovo vjerojatno promijeniti jer je na snagu stupio Zakon o upravljanju i održavanju zgrada u čijem se članku 8 definira pravna osobnost zajednice suvlasnika. Pritom zgrada dobiva OIB, tako da bi se ugovori trebali sklapati sa “Zgradom”, odnosno zajednicom suvlasnika.
2. Rok i način povrata kredita ovisi o banci: 15-20 godina u mjesečnim ratama ili anuitetima.
3. Banci se dostavlja potrebna dokumentacija. Ovisno o banci, traženi dokumenti mogu biti:
- Zahtjev za kredit potpisan od strane Upravitelja zgrade kao zastupnika suvlasnika
- Ugovor o upravljanju zgradom
- Međuvlasnički ugovor
- Analitička kartica višestambene zgrade s obračunatim iznosima zajedničke pričuve za prethodnih 12 mjeseci
- Projekcija redovitih troškova stambene zgrade
- Original prihvaćenog troškovnika / zaključenog ugovora o izvođenju radova koji se financiraju sredstvima kredita
- Odluka o zaduženju zgrade / odluka o povećanju pričuve / punomoć predstavniku suvlasnika ovjerena kod javnog bilježnika (potpis suvlasnika koji posjeduju minimalno 70% površine suvlasničkih dijelova)
- Dokaz o vlasništvu i veličini pojedinih suvlasničkih dijelova nekretnine, potpisan i ovjeren od strane Upravitelja, ne stariji od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva
- Izvadak iz zemljišnih knjiga zgrade i svakog posebnog dijela, ne stariji od 30 dana
Ne, ali najmanje 70% suvlasničkih udjela mora glasati “za” zaduženje ili povećanje pričuve, a odluka mora biti ovjerena kod javnog bilježnika.
Rok povrata kredita ovisi o banci, a obično iznosi 15 do 20 godina. Vrijedi i za obiteljske kuće i za višestambene zgrade.
Kredit se vraća u mjesečnim ratama ili anuitetima, ovisno o uvjetima banke. Vrijedi i za obiteljske kuće i za višestambene zgrade.
Banke traže dokumentaciju koja pokazuje financijsku održivost i tehničku spremnost projekta: od analitičke kartice pričuve do projekcija troškova i odluka suvlasnika.
Financiranje
putem javnih poziva
- vlasnici obiteljskih kuća (fizičke osobe)
- predstavnici suvlasnika višestambenih zgrada
- ponekad i pravne osobe, ovisno o vrsti poziva
Najčešće:
- toplinska izolacija krova, fasade i poda,
- zamjena prozora i vrata,
- ugradnja novih sustava grijanja/hlađenja,
- ugradnja solarnih panela ili kolektora,
- energetski pregled i izrada certifikata.
Obično je potrebno dostaviti:
- energetski certifikat prije obnove,
- glavni ili izvedbeni projekt,
- troškovnik i ponude izvođača,
- dokaz o vlasništvu,
- dokaz o legalnosti nekretnine (uporabna dozvola)
- suglasnost suvlasnika (za zgrade).
Točan popis ovisi o vrsti natječaja i mjerama koje provodite.
Sufinanciranje se obično kreće između 40% i 80% prihvatljivih troškova, ovisno o razini uštede energije, vrsti mjere i lokaciji objekta. Najveći postotci dodjeljuju se za cjelovite obnove s prelaskom u viši energetski razred.
Integralna obnova obuhvaća poboljšanje toplinske zaštite cijele ovojnice zgrade ili kuće – fasade, krova, tavana, podruma, prozora i vrata – s ciljem smanjenja gubitaka topline i potrošnje energije. Uključuje mjere: izolacija fasade, krova, tavana i podrumskih stropova, zamjena stolarije (prozora i vrata), hidroizolacija i zaštita ovojnice od vlage i toplinskih mostova.
U javnim pozivima se najčešće sufinancira 40–60% prihvatljivih troškova, ovisno o vrsti objekta i postignutoj uštedi energije.
Dubinska obnova u pravilu ostvaruje višu stopu potpore – 50–70% troškova, jer uključuje i sustave grijanja/hlađenja te prelazak na obnovljive izvore energije.
Sveobuhvatna obnova podrazumijeva integralnu i dubinsku obnovu, ali i dodatne mjere koje se odnose na sigurnost, održivost i pristupačnost zgrade:
- ugradnju fotonaponskih sustava i obnovljivih izvora energije
- zamjenu unutarnje rasvjete energetski učinkovitom
- automatizaciju upravljanja zgradom i sustavima
- mjere zaštite od požara i potresa
- poboljšanje kvalitete zraka i unutarnjih uvjeta
- urbanu mobilnost (biciklistička parkirališta, punionice za električna vozila)
- poboljšanje pristupačnosti osobama s invaliditetom
- najviša razina energetske učinkovitosti
- smanjenje rizika od potresa i požara
- udobniji, zdraviji i sigurniji životni uvjeti
- viša tržišna vrijednost nekretnine
Sveobuhvatna obnova donosi najveće pogodnosti – često i do 70–80% prihvatljivih troškova, jer uključuje mjere energetske učinkovitosti, sigurnosti, zdravlja i obnovljivih izvora energije.
U pravilu ne. Trošak izrade energetskog certifikata najčešće snosi vlasnik objekta.
Ipak, energetski certifikat je u većini javnih poziva obavezan preduvjet za prijavu projekta energetske obnove. U pojedinim programima, osobito kod cjelovite obnove višestambenih zgrada, njegov trošak može biti prihvatljiv ako je uključen u projektno-tehničku dokumentaciju i u skladu s pravilima konkretnog javnog poziva.
Energetski siromašna kućanstva ili kućanstva u riziku od energetskog siromaštva su kućanstva koja značajan dio prihoda troše na energente ili si ne mogu priuštiti odgovarajuće grijanje, hlađenje i potrošnju energije potrebnu za kvalitetan život. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i pojedine lokalne samouprave objavljuje posebne javne pozive ili programe namijenjene energetski siromašnim građanima. Oni omogućuju:
- sufinanciranje do 100% prihvatljivih troškova energetske obnove obiteljskih kuća
- pomoć u pripremi dokumentacije i prijavi
- pokrivanje troškova zamjene stolarije, izolacije, ugradnje sustava grijanja na obnovljive izvore i fotonaponskih sustava
1. Energetski učinak / ušteda energije:
Za višestambene zgrade zahtijeva se da realizirane mjere omoguće uštedu godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove. U iznimnim slučajevima (npr. za kulturno zaštićene zgrade) gdje se ne može postići 50%, može se tražiti minimalna ušteda primarne energije od 30%.
2. Energetski razred objekta: Objekti koji sudjeluju u pozivu često moraju imati određeni početni energetski razred („lošiji“ razred) da bi imali pravo na potpore.
3. Legalnost i vlasništvo: Objekt mora biti legalan (uporabna dozvola), a prijavitelj mora biti vlasnik ili suvlasnik s adresom prebivališta na lokaciji objekta.
4. Posebni uvjeti za objekte oštećene u potresu / kulturna dobra: Za zgrade oštećene u potresima često postoje specifični pozivi s posebnim kriterijima i većim dozvoljenim intenzitetom potpora. Kulturno zaštićeni objekti imaju ublažene kriterije u smislu ušteda primarne energije (npr. minimum 30%) ako ne mogu zadovoljiti standardne uvjete.
Priprema dokumentacije može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, ovisno o složenosti projekta i potrebnim suglasnostima. Zato je važno započeti pripreme čim se najavi otvaranje poziva.